Opštinu Žabalj čine četiri naseljena mesta: Žabalj, Đurđevo, Čurug i Gospođinci. Odlazak na Zlatni kotlić u Žablju iskoristili smo da posetimo i Đurđevo.
U zgradi stare rusinske škole u Đurđevu, u opštini Žabalj, nalazi se deo bogate zbirke predmeta koji su korišćeni u svakodnevnom životu Rusina naseljenih u ovim krajevima.
Rusini ovde žive više od dva i po veka, a danas čine oko 5% stanovnika. Iako se taj broj čini malim Turistička organizacija opštine Žabalj je obilazak Đurđeva kroz istoriju Rusina uvrstila u svoju turističku ponudu.
![Đurđevo: dom Rusina i selo najslađih lubenica 8 rusinska nosnja](https://eventsinserbia.com/wp-content/uploads/2022/08/rusinska-nosnja.jpg)
Ovu izložbenu zbirku čini više od 1.200 predmeta iz istorije sela, a posebnu pažnju privlače stare fotografije koje datiraju sa početka 20. veka. U zbirci se mogu videti stare nošnje od kojih su posebno interesantne ženske, jer su se različito oblačile devojke, različito udate žene, različito žene sa decom i starije žene.
Rusini su se na naše prostore doselili sa Karpata i prostora koji danas pripadaju Ukrajini, Poljskoj, Slovačkoj i Rumuniji. Mesta koja su sedišta Rusina u Vojvodini su Krstur, Kucura, Đurđevo, Vrbas, Novi Sad, Bačinci i Šid. Rusini koriste ćirilično pismo. Jezik Rusina u Srbiji se danas smatra najmlađim književnim slovenskim jezikom. U Đurđevu se još uvek organizuje nastava na rusinskom jeziku, ali kako vreme prolazi toga je sve manje. Danas samo odelenja trećeg i šestog razreda slušaju nastavu na rusinskom jeziku.
![Đurđevo: dom Rusina i selo najslađih lubenica 9 izlozbena zbirka](https://eventsinserbia.com/wp-content/uploads/2022/08/izlozbena-zbirka.jpg)
Nedaleko od ove izložbene zbirke nalazi se rusinska crkva, Grko-katolički hram Rođenje Presvete Bogorodice. Rusini se kao grkokatoloci razlikuju i od rimokatolika i od pravoslavaca. Crkvena služba je na staroslovenskom, a liturgija na rusinskom jeziku. Lepota i detalji u ovoj crkvi ostavljaju bez reči…
![Đurđevo: dom Rusina i selo najslađih lubenica 10 rusinska crkva](https://eventsinserbia.com/wp-content/uploads/2022/08/rusinska-crkva.jpg)
Jaša Bakov: olimpijac, sportski trener, profesor, prevodilac
U dvorištu zgrade u kojoj je izložena zbirka, nalazi se bista jednog olimpijca! U Đurđevu je u rusinskoj porodici 1906. godine rođen Jaša Bakov.
Tri puta je bio prvak Jugoslavije u skoku motkom, 1934, 1937. i 1947. godine. Učestvovao je na Letnjim olimpijskim igrama u Berlinu gde je skokom od 3,70 m postavio državni rekord, ali se nije uspeo kvalifikovati u finale.
![Đurđevo: dom Rusina i selo najslađih lubenica 11 jasa bakov olimpijac](https://eventsinserbia.com/wp-content/uploads/2022/08/jasa-bakov-olimpijac.jpg)
Posebno je zanimljiva priča o njegovom boravku na Olimpijskim igrama u Tokiju 1964. godine. Da bi došao do Japana koristio je sva moguća prevozna sredstva, a ulazak na Olimpijske igre je obezbedio tako što je otpevao japansku himnu, na japanskom! O Jaši Bakovu je snimljen dokumentarni film Atletski život.
Viski iz Đurđeva: prvi, srpski
U posebnosti Đurđeva treba ubrojati i to da se ovde proizvodi prvi srpski viski. Napraviti formulu za viski nije bilo ni malo lako. Iza ovog proizvoda stoji skoro 25 godina rada, truda i usavršavanja tehnološkog procesa.
![Đurđevo: dom Rusina i selo najslađih lubenica 12 srpski viski](https://eventsinserbia.com/wp-content/uploads/2022/08/srpski-viski.jpg)
Letnje teme: Đurđevačke lubenice
Đurđevo je još u vreme stare Jugoslavije važilo za jednog od najvećih proizvođača lubenica. I veleprodaja lubenica u ovom selu bila je najveća u regionu. Dnevna ponuda na pijaci u Đurđevu je bila oko 30.000 kilograma, te su ovde dolazili nakupci iz svih krajeva zemlje. Pored velike količine lubenica koja se proizvodila, nije se zaostajalo ni u kvalitetu. Ovde su lubenice od vajkada bile najslađe!
Poljoprivredno gazdinstvo Šovljanski u Đurđevu, generacijama se bavi proizvodnjom lubenica. Nekada je svaka druga kuća imala bostan, dok je danas porodica Šovljanski tek jedna od desetak proizvođača u selu koja je nastavila staru tradiciju.
![Đurđevo: dom Rusina i selo najslađih lubenica 13 sovljanski lubenice](https://eventsinserbia.com/wp-content/uploads/2022/08/sovljanski-lubenice.jpg)
Aleksandar Šovljanski dao nam je odgovore na pitanje zašto treba jesti lubenicu! „Zato što je zdrava, zato što ima visok procenat vode, nećete se ugojiti i zato što treba iskoristiti priliku da što više uživate u njima jer traju svega 45 do 50 dana“, bio je njegov šarmantan odgovor.
A kako izabrati slatku lubenicu? Pitali smo i to, naravno, jer se to pitanje mora postaviti u razgovoru sa ovakvim znalcem! Iako su danas lubenice hibridi, još uvek postoje takozvane muške i ženske lubenice. One se razlikuju po veličini cveta koji imaju (za laike, to je svetla tačka na kori lubenice sa donje strane). Ako je cvet veći, lubenica je ženska i slađa je.
![Đurđevo: dom Rusina i selo najslađih lubenica 14 slatko marmelada lubenica](https://eventsinserbia.com/wp-content/uploads/2022/08/slatko-marmelada-lubenica.jpg)
Danas su česte i male žute lubenice koje su slađe od uobičajenih crvenih. Mogu se nabaviti kod Šovljanskih, naravno. U ponudi su i slatko od lubenica i marmelada od lubenica. Porodica Šovljanski svakodnevno prodaje lubenice u sezoni u Đurđevu ispred poljoprivredne apoteka.
Napuštamo Đurđevo puni utisaka i sa željom da se uskoro obnovi manifestacija posvećena lubenicama koja je ovde održavana, Đurđevo otvorenog srca.
♥ Ako vam se svideo tekst podelite ga sa prijateljima na društvenim mrežama ili ga pošaljite nekome kome će biti koristan!